Inflacijska kriza u Čadu 2025.-2030.: Šokantne prognoze otkrivaju što slijedi za vaš novčanik

Sadržaj

Izvršni rezime: Ključni uvidi o inflacijskim izgledima Čada
Nedavni inflacijski podaci: Trendovi i statistika 2023–2025
Pokretači inflacije: Energija, hrana i vanjski šokovi
Vladine politike i odgovori središnje banke
Utjecaj na kućanstva i troškove života
Utjecaji na poslovni sektor: Cijene, plaće i ulaganja
Pravne i porezne posljedice: Usklađenost i regulatorne promjene
Međunarodne usporedbe i regionalni utjecaji
Budući scenariji: Projekcije za 2026–2030
Preporuke politika i strateški odgovori
Izvori i reference

Izvršni rezime: Ključni uvidi o inflacijskim izgledima Čada

Inflacijski izgledi Čada za 2025. godinu oblikovani su kombinacijom domaćih i međunarodnih čimbenika, uključujući volatilnost globalnih cijena sirovina, promjene tečaja i prilagodbe fiskalne politike. Tijekom protekle dvije godine, Čad je doživio povišenu inflaciju, prvenstveno zbog poremećaja u lancima opskrbe, povećanih troškova uvoza i regionalne nestabilnosti koja je utjecala na cijene hrane i goriva. Prema najnovijim podacima Instituta nacionalne statistike, ekonomskih studija i demografije (INSEED), godišnja inflacija potrošačkih cijena prosječno je iznosila približno 8% u 2023. godini, što je znatno iznad regionalnih kriterija konvergencije postavljenih od strane Središnje afričke ekonomske i monetarne zajednice (CEMAC).

Napori u borbi protiv inflacije usmjereni su kako na monetarne tako i na fiskalne mjere. Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC) podigao je svoje ključne kamatne stope u 2023. i održao politiku stezanja do početka 2024. godine kako bi suzbio likvidnost i zaustavio uvezenu inflaciju. Čadska vlada također je uvela ciljanje subvencije i privremene kontrole cijena na osnovne prehrambene i energetske proizvode, u skladu s izvanrednim mjerama iznesenim u nedavnim vladinim komuniciranjima. Ipak, ove intervencije suočile su se s izazovima vezanim za fiskalnu održivost i usklađenost, s obzirom na to da se pridržavanje CEMAC-ovih gornjih granica deficita i javnog duga pažljivo nadgleda na regionalnoj razini.

Što se tiče legislacije i usklađenosti politika, Čad nastavlja usklađivati s CEMAC-ovim programom makroekonomske konvergencije, koji postavlja plafon inflacije od 3% za države članice. Ustrajno prekoračenje ovog cilja potaknulo je redovite konzultacije između BEAC-a i Čadske ministarstva financija, s ažuriranim fiskalnim okvirima podnesenim kao dio CEMAC-ovog višekratnog nadzornog mehanizma (Komisija CEMAC-a). Vladina izjava o obvezi ovih politika ogleda se u Zakonu o financijama za 2024. godinu, koji daje prioritet kontroli javne potrošnje i racionalizaciji subvencija.

Gledajući unaprijed prema 2025. i narednim godinama, očekuje se da će inflacijska putanja umjereno opadati, pod uvjetom da se globalne cijene sirovina stabiliziraju i poboljša regionalna sigurnost. Projekcije BEAC-a sugeriraju da bi inflacija mogla pasti na razinu od 5–6% do kraja 2025. godine, iako i dalje postoje značajni rizici zbog mogućih vanjskih šokova i klimatski povezanih poremećaja u poljoprivredi. Kontinuirana usklađenost s regionalnim fiskalnim i monetarnim smjernicama bit će ključna za održavanje disinflacije i vraćanje makroekonomske stabilnosti.

Nedavni inflacijski podaci: Trendovi i statistika 2023–2025

Čad je u posljednjim godinama doživio izražene inflacijske pritiske, potaknute kako vanjskim šokovima, tako i unutarnjim strukturnim izazovima. Prema podacima Banke središnjih afričkih država (BEAC), koja služi kao središnja banka Središnje afričke ekonomske i monetarne zajednice (CEMAC) uključujući Čad, inflacija u Čadu ubrzala je tijekom 2023. i 2024. godine, prvenstveno zbog stalnog povećanja cijena hrane i goriva te poremećaja u lancima opskrbe. Godišnja inflacija u Čadu zabilježena je na približno 7,5% u 2023. godini, iznad CEMAC-ovog kriterija konvergencije od 3%, koji je regionalni cilj stabilnosti cijena.

Povećanje inflacije dodatno su pogoršali vanjski čimbenici poput globalne volatilnosti na tržištu energije i trajnih učinaka sukoba između Rusije i Ukrajine, koji su značajno utjecali na ekonomije ovisne o uvozu. Na domaćem planu, nepovoljni klimatski uvjeti periodično su ometali poljoprivrednu proizvodnju, dodatno povećavajući ovisnost o uvozu hrane. Institut nacionalne statistike (INS) Čada izvijestio je da je inflacija hrane premašila 10% u nekoliko kvartala tijekom 2023. i početkom 2024. godine, što je dodatno opteretilo kupovnu moć kućanstava.

U odgovoru na te izazove, vlada Čada, u suradnji s BEAC-om, uvela je razne fiskalne i monetarne mjere usmjerene na suzbijanje inflacije. One uključuju stezanje uvjeta likvidnosti, jačanje nadzora nad komercijalnom bankarskom aktivnosti i uvođenje ciljnih subvencija za osnovne prehrambene proizvode. Ministarstvo financija također je provodilo strožu usklađenost s Zakonom o upravljanju javnim financijama, s ciljem ograničavanja financiranja deficita koji bi mogao potaknuti daljnju inflaciju (Ministère des Finances et du Budget).

Preliminarni podaci za 2025. godinu ukazuju na umjereno usporavanje inflacije, s projekcijama koje sugeriraju godišnju stopu od oko 6,2%, prema procjenama BEAC-a. Ovaj trend djelomično se pripisuje poboljšanim urodima i stabilizaciji globalnih cijena sirovina. Ipak, stope inflacije ostaju iznad regionalnog cilja, reflektirajući stalne ranjivosti u lancima opskrbe i neprekidne strukturne prepreke.

Gledajući unaprijed, inflacija u Čadu se očekuje da će ostati povišena, ali postepeno opadati prema CEMAC-ovom kriteriju konvergencije tijekom sljedećih nekoliko godina, pod uvjetom da vanjski šokovi oslabe i domaće reforme nastave. Fokus vlade na fiskalnu disciplinu, poboljšanje poljoprivredne produktivnosti i jačanje regulatorne usklađenosti trebao bi podržati ovu putanju (Banka središnjih afričkih država).

Pokretači inflacije: Energija, hrana i vanjski šokovi

Inflacijska dinamika u Čadu u 2025. godini primarno je oblikovana tri međusobno povezana čimbenika: cijenama energije, fluktuacijama opskrbe hranom i vanjskim ekonomskim šokovima. Teška ovisnost zemlje o uvozu hrane i goriva, u kombinaciji s ranjivošću na globalna tržišta sirovina i klimatsku volatilnost, doprinosi stalnim inflacijskim pritiscima u posljednjim godinama.

Cijene energije: Kao država bez izlaza na more s ograničenim kapacitetima za preradu, Čad ovisi o uvozu naftnih proizvoda za transport i proizvodnju energije. Volatilnost svjetskih cijena nafte, pogoršana geopolitičkim tenzijama i prilagodbama proizvodnje OPEC-a+, dovela je do povremenih nestašica goriva i povećanja cijena u zemlji. U 2024. i početkom 2025. godine, poremećaji u regionalnim lancima opskrbe dodatno su opteretili dostupnost goriva, što je utjecalo na troškove transporta i inflaciju. Postepeno smanjenje subvencija na gorivo od strane vlade, u skladu s naporima za fiskalnu konsolidaciju koje podržava Međunarodni monetarni fond, očekuje se da će zadržati cijene energije na povišenoj razini u srednjoročnom razdoblju.
Opskrba hranom i poljoprivreda: Hrana čini više od polovice košarice potrošačkih cijena u Čadu. Klimatski šokovi—posebno suše i nepravilne kiše—periodično su potkopavali lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, povećavajući ovisnost o uvozu hrane. U 2025. godini, ispodprosječni urod u ključnim regijama uzgoja žitarica i trgovinske poremećaje u slivu jezera Čad doprinijeli su naglom porastu cijena hrane. Institut Nacional de la Statistique, des Études Économiques et Démographiques raportira da je inflacija hrane ostala dvoznamenkasta do početka 2025. godine, pri čemu su žitarice i jestiva ulja među najviše pogođenim kategorijama.
Vanjski šokovi: Makroekonomska stabilnost Čada blisko je povezana s vanjskim čimbenicima, uključujući globalne cijene sirovina, regionalne sigurnosne događaje i vezanje CFA franaka za euro. Fluktuacije globalnih cijena nafte izravno utječu na prihode vlade i javnu potrošnju. Regionalna nesigurnost, posebno u susjednim Sudan i Srednjoafričkoj Republici, ometa trgovinske rute i pogoršava izazove u lancima opskrbe. Dodatno, deprecijacija eura prema američkom dolaru povećava lokalne troškove uvoza denominiranih u dolarima, dodatno potičući inflaciju.

Legislativni i politički odgovori usmjereni su na jačanje programa praćenja cijena i sigurnosti hrane, uz usklađenost s regionalnim monetarnim politikama postavljenim od Banque des États de l’Afrique Centrale. Međutim, strukturne prepreke i izloženost vanjskim šokovima ograničavaju učinkovitost ovih mjera. Inflacijski izgledi za Čad u 2025. i sljedećih nekoliko godina ostaju neizvjesni, pri čemu Međunarodni monetarni fond projicira da će inflacija ostati iznad BEAC-ovog kriterija konvergencije od 3%, potaknuta stalnim pritiscima na cijene hrane i energije te trajnom regionalnom nestabilnošću.

Vladine politike i odgovori središnje banke

U odgovoru na stalne inflacijske pritiske, čadska vlada i Banka središnjih afričkih država (BEAC)—regionalna središnja banka koja služi Čadu i drugim zemljama CEMAC-a—proveli su nekoliko političkih mjera usmjerenih na stabilizaciju cijena i podršku ekonomskom oporavku. Inflacija u Čadu bila je pod utjecajem vanjskih šokova, uključujući volatilnost globalnih cijena sirovina, poremećaje u lancima opskrbe i regionalne sigurnosne probleme, kao i unutarnjih čimbenika poput učinaka vremenskih uvjeta na poljoprivredu i lokalne tržišne neučinkovitosti.

Tijekom 2024. i u 2025. godini, BEAC je održavao relativno strogu monetarnu politiku kako bi suzbio inflaciju među svojim državama članicama. U ožujku 2024. godine, BEAC je podigao svoju glavnu kamatnu stopu s 4,5% na 5,0% kako bi se suočio s rastućim cijenama i stabilizirao inflacijska očekivanja širom regije, uključujući Čad. Ovaj potez bio je praćen poboljšanom operacijama upravljanja likvidnošću i pojačanim nadzorom financijskog sektora kako bi se obuzeli inflacijski pritisci (Banka središnjih afričkih država).

S fiskalne strane, čadska vlada je dala prioritet makroekonomskoj stabilnosti u svom proračunu za 2024–2025, naglašavajući razboritu javnu potrošnju i poboljšano prikupljanje prihoda. To uključuje porezne reforme za proširenje porezne osnove i mjere za poboljšanje transparentnosti upravljanja javnim financijama. Reformu subvencija, posebno u sektorima goriva i hrane, također su razmatrali kako bi smanjili fiskalne deficite i ublažili prijenos inflacije iz globalnih cijena (Ministère des Finances, du Budget et des Comptes Publics).

Usklađenost s regionalnim kriterijima konvergencije postavljenim od strane Središnje afričke ekonomske i monetarne zajednice (CEMAC) ostaje ključni prioritet. Ovi kriteriji uključuju održavanje inflacije ispod 3% i održavanje fiskalnih deficita unutar propisanih granica. Međutim, nedavni podaci ukazuju na to da je godišnja stopa inflacije u Čadu premašila regionalni cilj, prosječno oko 6,5% u 2024. godini, uglavnom zbog troškova uvoza hrane i energije (Banka središnjih afričkih država).

Gledajući naprijed prema 2025. i dalje, izgled za inflaciju u Čadu je oprezno optimističan. BEAC predviđa postepeno smanjenje inflacijskih pritisaka kako se globalna tržišta sirovina stabiliziraju i domaća proizvodnja hrane oporavi, pod uvjetom da se očuva politika discipline. Kontinuirana koordinacija između monetarnih i fiskalnih vlasti, usklađenost s regionalnim standardima i strukturne reforme za povećanje lokalne proizvodnje očekuju se ključnima za održavanje stabilnosti cijena u nadolazećim godinama (Banka središnjih afričkih država).

Utjecaj na kućanstva i troškove života

Inflacijski trendovi u Čadu predstavljaju značajne izazove za kućanstva, posebno dok se zemlja nastavlja nositi s vanjskim udarcima i strukturnim ekonomskim ograničenjima. Od ranog 2025. godine, inflacija ostaje kritična briga za donosioci odluka zbog svog izravnog utjecaja na troškove života i blagostanje kućanstava.

Prema nedavnim podacima koje je objavio Institut Nacional de la Statistique, des Études Économiques et Démographiques (INSEED), godišnja inflacija u Čadu kretala se oko 8,5% na kraju 2024. godine i predviđa se da će ostati na sličnoj razini do 2025. godine. Ovaj trend prvenstveno je uzrokovan trajnim povećanjem cijena hrane, goriva i osnovnih potrošačkih dobara—osnovnim komponentama kućnog potrošačkog košara. Ruralno stanovništvo, koje čini više od 75% čadske demografske strukture, posebno je ranjivo, jer rastući troškovi često nadmašuju rast plaća, smanjujući kupovnu moć i produbljujući razinu siromaštva.

Čadska vlada, putem Ministère des Finances et du Budget, donijela je razne fiskalne i monetarne mjere za ublažavanje inflacijskih pritisaka. Ove mjere uključuju privremene subvencije na osnovne prehrambene proizvode i gorivo, kao i napore za stabilizaciju nacionalne valute, Centralnoafričkog CFA franka. Osim toga, Čad nastavlja koordinirati s Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC) kako bi upravljao likvidnošću i kamatnim stopama unutar regionalnog monetarnog okvira. Ipak, provedba i usklađenost s ovim politikama suočene su s izazovima ograničenih administrativnih kapaciteta i trajnih sigurnosnih pitanja u ključnim poljoprivrednim regijama.

U najnovijem izdanju indeksa potrošačkih cijena (CPI), INSEED je izvijestio da su cijene hrane porasle za 11,2% u odnosu na prethodnu godinu, dok su troškovi transporta i energije porasli za 9,8% i 7,4%, respektivno. Ovi trendovi imaju izravne implikacije na kućne proračune, posebno u urbanim centrima kao što je N’Djamena, gdje su troškovi dodatno pogoršani poremećajima u lancima opskrbe i ovisnosti o uvozu.
Pravni okviri uspostavljeni pod Présidence de la République du Tchad nastavljaju davati prioritet stabilizaciji cijena kao dijelu nacionalne razvojne agende, uz pojačano praćenje praksi oblikovanja cijena i distribucije u ključnim sektorima.

Gledajući unaprijed prema 2025. i dalje, inflacijski izgledi u Čadu blisko su povezani s globalnim kretanjima cijena sirovina, regionalnim sigurnosnim razvojem i uspjehom tekućih vladinih reformi. Dok se očekuje da će inflacija umjereno opadati ako povoljni vremenski uvjeti podržavaju poljoprivrednu proizvodnju i ako se poboljša regionalna stabilnost, kućanstva će vjerojatno iskusiti stalni pritisak na troškove života u srednjem roku. Kontinuirana podrška vlade i regionalnih monetarnih vlasti bit će ključna za ublažavanje ranjivih populacija i osiguranje usklađenosti sa mjerama kontrole cijena.

Utjecaji na poslovni sektor: Cijene, plaće i ulaganja

Inflacijski trendovi u Čadu pokazali su značajnu volatilnost u posljednjim godinama, s izraženim utjecajem na poslovno okruženje—posebno utječući na cijene, dinamiku plaća i strategije ulaganja. Prema Institutu nacionalne statistike, ekonomskih studija i demografije (INSEED), godišnja inflacija u Čadu ubrzala je tijekom 2023. godine i u ranoj 2024. godini, potaknuta stalnim poremećajima u lancima opskrbe, pritiscima na valutu i povišenim globalnim cijenama sirovina. Nacionalni indeks potrošačkih cijena (CPI) zabilježio je prosječnu inflacijsku stopu od približno 8,5% u 2023. godini, znatno iznad regionalnog cilja konvergencije od 3% postavljenog od Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC).

Za poduzeća, ovi inflacijski pritisci zahtijevali su česta prilagođavanja strategija cijena. Tvrtke u maloprodaji i osnovnim dobrima bile su najviše pogođene, s povremenim povećanjem cijena kako bi nadoknadile rastuće troškove inputa i transporta. Vlada je u 2023. i 2024. godini uvela privremene kontrolne cijene na osnovne prehrambene proizvode i gorivo kako bi ublažila utjecaj na kućanstva i stabilizirala tržišnu volatilnost, kako je navedeno u nedavnim okružnicama Ministarstva financija i budžeta. Ipak, provedba usklađenosti ostaje izazovna, posebno na neformalnim tržištima gdje je regulacija manje učinkovita.

Tržište rada također je osjetilo učinke inflacije. Dok su prilagodbe plaća u javnom sektoru zaostajale za povećanjem cijena, pregovori sindikata krajem 2024. doveli su do vladine obveze da postepeno povećava plaće državnih službenika do 2025. godine, prema službenim komunikacijama iz Ministère de la Fonction Publique. U privatnom sektoru, rast plaća ostao je umjeren, pri čemu mnoge male i srednje tvrtke navode ograničenu sposobnost da prate inflaciju zbog smanjenih profitabilnosti i problema s likvidnošću.

Sentiment prema ulaganjima bio je miješan. S jedne strane, visoka inflacija i deprecijacija valute smanjili su realne povrate, što je dovelo neke domaće investitore da odgode širenje ili kapitalne rashode. S druge strane, vlada—putem Ministère de l’Économie, de la Planification du Développement et de la Coopération Internationale—nastojala je privući strana ulaganja nudeći porezne olakšice i pojednostavljujući regulatorne odobrenja, posebno u sektorima kao što su poljoprivreda i energija.

Gledajući unaprijed prema 2025. i dalje, BEAC je signalizirao obvezu prema strožoj monetarnoj politici kako bi suzbio inflaciju, uključujući povećanje kamatnih stopa i jačanje nadzora bankarskog sektora. INSEED-ove projekcije ukazuju na postupni pad inflacije na oko 6% do kraja 2025. godine, ovisno o poboljšanim urocima i stabilizaciji globalnih cijena goriva. Ipak, poduzeća bi trebala očekivati kontinuirani pritisak na troškove i oprezan pristup odlukama o plaćama i ulaganjima dok inflacijski rizici ostaju prisutni u srednjem roku.

Pravne i porezne posljedice: Usklađenost i regulatorne promjene

Inflacijski trendovi u Čadu imaju značajne pravne i porezne implikacije, posebno dok vlada nastavlja odgovarati na makroekonomske pritiske u 2025. godini. U posljednjim godinama, Čad je doživio povišene stope inflacije, prvenstveno uzrokovane vanjskim šokovima, fluktuacijama valute i poremećajima u regionalnoj trgovini. Prema Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC), koja služi kao središnja banka za Ekonomske i monetarne zajednice Centralne Afrike (CEMAC), osnovna inflacija u Čadu dosegnula je približno 8,2% u 2023. godini, znatno iznad CEMAC-ovog kriterija konvergencije od 3%. Privremeni podaci za 2024. godinu ukazuju da inflacija ostaje visoka, s cijenama hrane i goriva kao ključnim čimbenicima. Monetarne političke izvještaje BEAC-a predviđaju nastavak inflacijskih pritisaka do 2025. godine, iako s postepenim smanjenjem ako se globalna tržišta sirovina stabiliziraju.

Pravno, ova trajna inflacija potaknula je nekoliko promjena u strategiji vlade. Ministarstvo financija i budžeta uvelo je privremene mjere poreznih olakšica na osnovne uvoze i kontrole cijena na odabrane proizvode kako bi ublažilo utjecaj na potrošače (Ministère des Finances et du Budget). Ove intervencije autorizirane su prema nacionalnom Zakonu o regulaciji cijena, koji omogućava izvršnoj vlasti da postavi gornje granice na osnovne komoditete tijekom razdoblja abnormalne volatilnosti cijena. Usklađenost s ovim mjerama nadzire nacionalna Direkcija za konkurenciju i kontrolu prevare, uz kazne za neusklađenost koje uključuju novčane kazne i, u teškim slučajevima, privremena zatvaranja poslovanja.

Na poreznoj strani, inflacija je utjecala na izravne i neizravne porezne režime. Dok su stope poreza na dobit i osobni dohodak ostale stabilne, vlada je prilagodila trošarine i izuzeća od PDV-a kako bi ublažila udar na ranjive sektore. Na primjer, PDV na uvezenu rižu i pšenicu privremeno je obustavljen u 2024. godini, a ova izuzeća mogla bi se produžiti u 2025. godini ako inflacija potraje (Ministère des Finances et du Budget). Porezni zakon dopušta takve fiskalne prilagodbe u slučaju ekonomske krize, podložne godišnjem pregledu Nacionalne skupštine.

Usklađenost: Poduzeća su obvezna ažurirati svoje sustave izvještavanja i cijena kako bi reflektirali nove propise, uz kvartalne revizije koje provode porezne vlasti. Neuspjeh u usklađivanju s ažuriranim poreznim ili propisima o kontroli cijena može rezultirati kaznama ili oduzimanjem licencije.
Izgled: S obzirom na BEAC-ove inflacijske prognoze, daljnje regulatorne prilagodbe vjerojatno će uslijediti 2025. i nadalje, posebno ako međunarodne cijene sirovina ostanu nestabilne. Vlada također razmatra digitalna rješenja za praćenje usklađenosti i pojednostavljenje prikupljanja poreza, kako je navedeno u strateškom planu Ministarstva za 2025–2027.

U sažetku, trajna inflacija u Čadu pokreće kontinuirane regulatorne i porezne promjene, s naglaskom na pravnu usklađenost i prilagodljive fiskalne politike kako bi se zaštitili javni prihodi i blagostanje potrošača.

Međunarodne usporedbe i regionalni utjecaji

Inflacijski trendovi Čada usko su povezani s regionalnim i međunarodnim dinamikama, reflektirajući kako unutarnju politiku, tako i vanjske pritiske unutar okvira Središnje afričke ekonomske i monetarne zajednice (CEMAC). Kao član CEMAC-a, Čad koristi Centralnoafrički CFA franak, koji je vezan uz euro i kojim upravlja Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC). Ovaj monetarni aranžman učvršćuje inflaciju Čada u regionalnim politikama i međunarodnim valutama.

U 2023. i 2024. godini, Čad je doživio visoku inflaciju, koja je dostigla više od 8% na godišnjoj razini sredinom 2023. godine, potaknuta globalnim šokovima cijena hrane i goriva, poremećajem u lancima opskrbe i kontinuiranim sigurnosnim brigama u regiji Sahel. Ovi čimbenici dodatno su pogoršani posljedicama sukoba u Sudanu—susjednoj zemlji—koji je narušio prekograničnu trgovinu i dodatno pritisnuo cijene hrane. Do kraja 2024. godine, BEAC je izvijestio da inflacija u Čadu umjereno opada i kreće se oko 6%, reflektirajući poboljšane urode i stabilizaciju troškova uvoza (Banque des États de l’Afrique Centrale).

Regionalni utjecaji: Zajednička monetarna politika CEMAC-a, uključujući prilagodbe kamatnih stopa i rezervnih zahtjeva, nastoji sadržavati inflaciju među državama članicama. Ipak, razlike u inflaciji i dalje postoje zbog varijacija u fiskalnoj disciplini i izloženosti vanjskim šokovima. Čadova teška ovisnost o uvozu hrane i ranjivost na klimatske šokove čini ga podložnijim inflaciji od nekih susjeda.
Međunarodne usporedbe: Čadova inflacija u 2024. godini ostala je iznad regionalnog prosjeka CEMAC-a od približno 4,5% ali ispod nekoliko ne-CEMAC ekonomija u Sahelu koje se suočavaju s ozbiljnim deprecijacijama valuta i hiperinflacijom. Vezivanje za euro osigurava određeni stupanj monetarne stabilnosti u odnosu na druge zemlje subsaharske Afrike s floating valutama.
Pravni i politički odgovori: Čadska vlada, u koordinaciji sa BEAC-om, uvela je privremene kontrolne cijene na osnovne dobara i povećava subvencije za gorivo i osnovne prehrambene proizvode kako bi ublažila teret na kućanstva. Usklađenost se prati od strane Ministère des Finances et du Budget i provodi na regionalnoj razini od strane monetarne politike BEAC-a.

Gledajući unaprijed prema 2025. i sljedećim godinama, BEAC projicira daljnje smanjenje inflacije ako se geopolitički uvjeti stabiliziraju i ako međunarodne cijene hrane i energije opadnu. Ipak, ranjivosti ostaju: svaki ponovni izbijanje sukoba ili nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi poništiti postignuća. Kontinuirana regionalna suradnja i usklađenost s kriterijima makroekonomske konvergencije CEMAC-a bit će ključne za održavanje niže inflacije i usklađivanje Čada s širim međunarodnim trendovima (Banque des États de l’Afrique Centrale).

Budući scenariji: Projekcije za 2026–2030

Gledajući unaprijed prema 2026–2030, očekuje se da će inflacijski trendovi u Čadu reflektirati kombinaciju domaćih ekonomskih reformi, evolucije regionalnih dinamika i globalnih fluktuacija cijena sirovina. Do 2025. godine, Čad ostaje nisko-prihodovna, naftom ovisna ekonomija, a inflacijske pritiske usko su vezane uz unutarnju fiskalnu politiku i vanjske šokove.

Službene procjene Banke središnjih afričkih država (BEAC) predviđaju godišnju inflacijsku stopu za Čad za 2025. godinu na približno 4,2%, nešto iznad CEMAC-ovog kriterija konvergencije od 3%. Inflacija u posljednjim godinama potaknuta je volatilnošću cijena hrane, prilagodbama tečaja i poremećajima koji proizlaze iz regionalne nesigurnosti i globalnih ograničenja u opskrbi.

Gledajući unaprijed, nekoliko zakonodavnih i političkih razvoja očekuje se da će oblikovati inflacijske izgledi:

Koordinacija monetarne politike: Očekuje se da će BEAC održavati strogu monetarnu politiku kako bi zadržao inflaciju unutar gornje granice CEMAC-a. Središnja banka nedavno je signalizirala svoju obvezu prema stabilnosti cijena, uz kontinuirane preglede svojih kreditnih mogućnosti i rezervnih zahtjeva za članice, uključujući Čad (Banka središnjih afričkih država (BEAC)).
Fiskalne reforme i usklađenost: Čadska vlada provela je niz reformi za jačanje fiskalne discipline i upravljanja javnim financijama, u skladu s smjernicama Ministarstva financija i budžeta, Republike Čad. Napori se fokusiraju na poboljšanje prikupljanja poreza, racionalizaciju subvencija i kontrolu tekućih troškova—mjere za koje se očekuje da će ublažiti inflacijske pritiske u srednjem roku.
Inicijative sigurnosti hrane i energije: S obzirom na visoku težinu hrane u indeksu potrošačkih cijena, ulaganje u poljoprivrednu produktivnost i lanca opskrbe hrane predstavlja prioritet. Zakonodavna podrška za ruralnu infrastrukturu i poticaji za lokalnu proizvodnju mogli bi pomoći u stabilizaciji cijena hrane i smanjenju volatilnosti inflacije (Présidence de la République du Tchad).

Unatoč ovim inicijativama, rizici ostaju. Ranjivosti Čada na vanjske šokove—poput fluktuacija cijena nafte, klimatskih događaja i regionalne nestabilnosti—mogli bi periodično potisnuti inflaciju iznad cilja. Ipak, osnovne prognoze BEAC-a i Čadske ministarstva financija sugeriraju da bi, osim većih poremećaja, osnovna inflacija trebala postupno konvergirati prema regionalnom cilju od 3% do 2028–2030, uz podršku razboritog makroekonomskog upravljanja i kontinuiranih strukturnih reformi.

U sažetku, iako inflacijski rizici i dalje postoje, izgled za razdoblje 2026–2030 je oprezno optimističan, pod uvjetom da se nastavi usklađenost s propisima i reformama u svim monetarnim i fiskalnim područjima.

Preporuke politika i strateški odgovori

Čad se suočava s trajnim inflacijskim pritiscima, oblikovanim kako domaćim, tako i vanjskim čimbenicima, s izgledima za 2025. i nadolazeće godine koji ostaju neizvjesni, ali izazovni. Da bi se riješili ovi trendovi, potrebne su sveobuhvatne preporuke politika i strateški odgovori kako vlade, tako i privatnog sektora.

Koordinacija monetarne politike: Čad je član Središnje afričke ekonomske i monetarne zajednice (CEMAC), s monetarnom politikom koju nadzire Banque des États de l’Afrique Centrale (BEAC). Kontinuirana bliska koordinacija s BEAC-om je bitna, posebno u vezi s kamatnim stopama i mjerama likvidnosti, kako bi se obuzdala inflacija uz podršku ekonomskom rastu.
Fiskalna disciplina i ciljanje subvencija: Vlada bi trebala održavati fiskalnu disciplinu kontrolirajući javnu potrošnju i dajući prioritet učinkovitom, ciljanom subvencioniranju sektora koji su najranjiviji na udarce cijena, poput hrane i energije. Transparentno upravljanje i redovne revizije, kako je propisano od strane Secrétariat Général du Gouvernement du Tchad, mogu minimizirati zloporabe i osigurati usklađenost s zakonima o javnim financijama.
Jačanje sigurnosti hrane: S obzirom na to da je inflacija hrane značajan pokretač ukupne inflacije u Čadu, ulaganje u poljoprivrednu produktivnost i otpornost opskrbnog lanca je ključno. Ministère de la Production et de la Transformation Agricole može predvoditi inicijative poput poboljšanja navodnjavanja, pristupa inputima i infrastrukture nakon žetve kako bi se smanjila volatilnost cijena hrane.
Upravljanje tečajem i vanjskom ravnotežom: Kako je CFA franak vezan uz euro, Čad je izložen vanjskim šokovima. Povećana koordinacija trgovine i diversifikacija izvoza, kojom upravlja Ministère du Commerce et de l’Industrie, može pomoći u stabilizaciji vanjskih bilansa i ublažavanju utjecaja uvezene inflacije.
Socijalna zaštita i politika plaća: Da bi ublažili utjecaj inflacije na ranjive populacije, povećanje ciljanih programa socijalne zaštite i razmatranje povremenih prilagodbi minimalne plaće—koordinirano od strane Ministère de la Fonction Publique et du Dialogue Social—može pomoći u očuvanju kupovne moći i socijalne stabilnosti.
Praćenje inflacije i usklađenost: Redovito objavljivanje statistike inflacije, uz usklađenost s regionalnim i nacionalnim propisima, treba biti jačano od strane Instituta nacionalne statistike, ekonomskih studija i demografije. Povećana transparentnost i pouzdanost podataka podržavaju informirano odlučivanje od strane donosioca odluka i tržišnih sudionika.

U sažetku, kombinacija razboritog makroekonomskog upravljanja, ulaganja u produktivne sektore i jačanje socijalnih sigurnosnih mreža bit će ključna za Čad u suočavanju s inflacijskim trendovima 2025. i kasnije.