Somalijska parlamentarna preobrazba: Što znači legislativna reforma 2025. za sljedećih 5 godina

Popis sadržaja

Izvršni rezime: Promjena lica zakonodavstva u Somaliji
Parlamentarna struktura Somalije i ključni akteri (ažuriranje 2025.)
Korak-po-korak zakonodavni proces: Od prijedloga do donošenja zakona
Ključne pravne reforme i nedavne izmjene (2024–2025)
Usaglašenost i nadzor: Nova pravila za zakonodavce i institucije
Porezno zakonodavstvo i fiskalna politika: Što se mijenja?
Glavni izazovi: Sigurnost, transparentnost i politička stabilnost
Bitne statistike: Zakonodavna produkcija i trendovi sudjelovanja
Perspektive dionika: Vlada, civilno društvo i međunarodni partneri
Buduća prognoza: Predviđeni razvoj zakonodavnog procesa u Somaliji (2025–2030)
Izvori i reference

Izvršni rezime: Promjena lica zakonodavstva u Somaliji

Zakonodavni proces u Somaliji doživljava značajne promjene u 2025. godini, odražavajući napore da se ojačaju državne institucije i poboljša vladavina prava nakon desetljeća nestabilnosti. Bicameralni Savezni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma (donji dom) i Gornjeg doma, i dalje ostaje središnji u donošenju zakona. Zakonodavni prijedlozi obično potječu iz bilo koje komore, pri čemu zakoni zahtijevaju odobrenje od obaju domova prije nego što dobiju potpis predsjednika. Posljednjih godina fokus je stavljen na usklađivanje saveznog i državnih zakona, što je nužno s obzirom na savezni ustroj zemlje i kontinuirani prijenos ovlasti na regionalne administracije.

Ključni događaji u 2024–2025 uključuju donošenje novih zakona koji se odnose na sigurnost, decentralizaciju i ekonomsku upravu. Na primjer, Sporazum o nacionalnoj sigurnosnoj arhitekturi formaliziran je početkom 2024. godine kako bi se razjasnile uloge sigurnosnog sektora između federalne i članica država—mjera koju podržava odgovarajuće zakonodavstvo u parlamentu. Somalijska vlada također je prioritizirala usvajanje Zakona o upravljanju javnim financijama, s ciljem povećanja fiskalne transparentnosti i usklađenosti s međunarodnim standardima—preduvjet za olakšanje duga i ulaganja Ministarstvo financija, Savez Republika Somalija.

Unatoč tim napretcima, usklađenost i provedba ostaju izazovni. Savezni parlament Somalije održao je više od 50 plenarnih sjednica u 2024. godini, ali samo mali broj predloženih zakona prošao je cijeli zakonodavni ciklus, što ukazuje na ograničenja kapaciteta i političke podjele Savezni parlament Somalije. Osim toga, koordinacija između saveznog i regionalnih parlamenata i dalje se suočava s preprekama, pri čemu se preklapanja nadležnosti i sporovi oko ustavnih ovlasti često odgađaju napredak.

Statistika iz 2023.–2024. godine pokazuje da je manje od 30% usvojenih zakona usvojenih, premda se očekuje poboljšanje stope usvajanja s uvođenjem novih parlamentarnih procedura i digitalnih sustava praćenja u 2025. godini. Vlada je nedavno pokrenula inicijative za obuku zakonodavaca i pravnih pisaca, te za uspostavljanje centralizirane zakonodavne baze podataka, s ciljem pojednostavljivanja procesa i osiguravanja veće pravne koherentnosti Ministarstvo financija, Savez Republika Somalija.

Gledajući unaprijed, izgledi za zakonodavni proces u Somaliji su oprezno optimistični. Očekuje se da će kontinuirana podrška međunarodnih partnera i trajne reforme donijeti robusnije, transparentnije i učinkovitije okruženje za donošenje zakona. Međutim, postizanje potpuno zakonodavne usklađenosti i dosljedne provedbe širom svih federalnih članica država zahtijevat će trajnu političku volju i institucionalna ulaganja u godinama koje dolaze.

Parlamentarna struktura Somalije i ključni akteri (ažuriranje 2025.)

Zakonodavni proces Somalije oblikuje jedinstvena bicameralna parlamentarna struktura, koja se sastoji od Zastupničkog doma (donji dom) i Gornjeg doma (Senat). Od 2025. godine, Savezni parlament ostaje središnja zakonodavna vlast, koja djeluje prema Provisionalnom ustavu iz 2012. godine, s kontinuiranim naporima da se konačno dovrši trajni ustav. Glavne funkcije parlamenta uključuju izradu, raspravu, izmjene i usvajanje saveznog zakonodavstva, kao i nadzor izvršne vlasti i nadzor radnji vlade.

Zastupnički dom se sastoji od 275 članova, a mjesta su dodijeljena somalijskim klanovima prema formuli raspodjele vlasti, dok Gornji dom sadrži 54 predstavnika koje biraju savezne članice Somalije. Zakonodavni proces započinje kada se nacrti zakona uvode bilo od strane Vijeća ministara ili od strane pojedinačnih zastupnika. Predloženi zakoni prvo se pregledavaju od strane relevantnih parlamentarnih odbora—kao što su Odbor za pravosuđe, Odbor za financije ili Odbor za sigurnost—prije nego što se raspravlja na plenarnoj sjednici. Kada zakon prođe obije komore, šalje se predsjedniku na odobrenje ili veto. Predsjednik može vratiti zakon na ponovni razmatranje, ali parlament može prevazići veto dvotrećinskom većinom u oba doma (Savezni parlament Somalije).

Posljednjih godina zabilježena je značajna zakonodavna aktivnost fokusirana na reformu sigurnosnog sektora, financijsku upravu i federalizaciju. U 2024. godini, parlament je usvojio Zakon o upravljanju javnim financijama, jačajući nadzor nad javnim sredstvima i usklađujući se s međunarodnim standardima usklađenosti u sklopu angažmana Somalije s Međunarodnim monetarnim fondom. Zakon o suzbijanju terorizma i Zakon o sudbenim službama, koji su također nedavno usvojeni, odražavaju kontinuirane napore za jačanje vladavine prava i neovisnosti pravosuđa (Ministarstvo financija, Somalija).

Usklađenost s parlamentarnim procedurama se poboljšala, ali izazovi ostaju, uključujući odgode u prolasku zakona, sporove između dviju komora i političke blokade. Revizija Provisionalnog ustava iz 2023.-2024. godine otkrila je podjele oko raspodjele ovlasti između savezne i državne vlasti, otkrivajući delikatnu ravnotežu potrebnu za zakonodavnu suglasnost (Ministarstvo unutarnjih poslova, savezni poslovi i pomirenje). U 2025. godini, parlamentarni lideri prioritiziraju reformu izbornog zakona i zakonodavstvo o decentralizaciji, što će oblikovati upravljački pejzaž Somalije u narednim godinama.

Gledajući unaprijed, zakonodavni proces Somalije vjerojatno će ostati u središtu napora za izgradnju države i stabilizaciju. Učinkovitost parlamenta u donošenju ključnih zakona, osiguravanju usklađenosti sa demokratskim normama i upravljanju međuvladinim odnosima bit će od presudne važnosti za određivanje političke putanje i institucionalne otpornosti zemlje.

Korak-po-korak zakonodavni proces: Od prijedloga do donošenja zakona

Zakonodavni proces u Somaliji uređuje Provisionalni ustav iz 2012. godine i u njemu prvenstveno sudjeluje Savezni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma (donji dom) i Gornjeg doma. U 2025. godini, proces ostaje obilježen raznim proceduralnim fazama, odražavajući kontinuirane napore Somalije da ojača svoje zakonodavne institucije usred složene federalizacije i sigurnosne dinamike.

Inicijacija zakonodavstva: Većina zakonodavnih prijedloga (zakona) potječe od Savezne vlade, često ih pripremaju relevantna ministarstva ili parlamentarni odbori. Članovi parlamenta (MP) i, u nekim slučajevima, Gornji dom također imaju pravo uvođenja zakona. Predloženi zakon se formalno predaje predsjedniku Zastupničkog doma, koji ga upućuje odgovarajućem parlamentarnom odboru na početni pregled i preporuku.

Pregled odbora: Nakon upućivanja, odbor provodi detaljnu analizu, uključujući konzultacije s dionicima, pravnu reviziju i javne rasprave kada je to izvedivo. S obzirom na krhko sigurnosno okruženje u Somaliji i evolucijsku federalnu strukturu, odbori mogu tražiti input predstavnika federalnih članica država kako bi osigurali usklađenost s ustavnim mandatima i usklađenost s regionalnim zakonima. U 2025. godini, odbori sve više koriste digitalne alate za daljinske konzultacije kako bi prevazišli logističke prepreke.

Plenarni odmor i glasovanje: Nakon pregleda odbora, zakon se vraća u punu komoru na raspravu. MP se raspravljaju o odredbama zakona, predlažu izmjene i na kraju prelaze na glasovanje. Jednostavna većina je potrebna za usvajanje u Zastupničkom domu. Ako se odobri, zakon se prosljeđuje Gornjem domu, gdje se odvija sličan proces pregleda, rasprave i glasovanja. U slučajevima neslaganja između komora, može se osnovati zajednički odbor kako bi se uskladile razlike.

Predsjedničko odobrenje: Kada obije komore odobre zakon, predstavi se predsjedniku Savezne Republike na odobrenje. Predsjednik ima 21 dan da potpiše zakon ili ga vrati s komentarima. Ako se vrati, parlament može ponovo razmotriti zakon, a ako se ponovno usvoji, predsjednik mora dati odobrenje. U praksi, posljednjih godina zabilježena je sve veća predsjednička angažiranost u zakonodavnom pregledu, što odražava šire interakcije između izvršne i zakonodavne vlasti.

Objavljivanje i provedba: Nakon predsjedničkog odobrenja, zakon se objavljuje u službenom vladinom glasniku i stupa na snagu prema specifikacijama. Nadzor nad usklađenošću i provedbom uglavnom pada na relevantna ministarstva, koja se prate od strane parlamentarnih odbora i, gdje je to primjenjivo, neovisnih nadzornih institucija.

Ključne statistike i izgledi: U 2024. godini, Savezni parlament je usvojio 18 zakona, s posebnim naglaskom na reformu sigurnosnog sektora, fiskalnu federalizam i neovisnost pravosuđa. Očekuje se da će se zakonodavni učinak povećati u 2025. godini kako se Somalija priprema za predviđene političke tranzicije i reforme u skladu s Nacionalnim razvojnim planom (Ministarstvo planiranja, ulaganja i ekonomskog razvoja).

Kontinuirane inicijative za izgradnju kapaciteta, digitalizacija zakonodavnih procesa i poboljšana međuvladina koordinacija prognoziraju poboljšanje i učinkovitosti i uključivosti donošenja zakona u narednim godinama (Savezni parlament Somalije). Međutim, izazovi vezani uz sigurnost, političku fragmentaciju i ustavnu reviziju ostaju značajne varijable koje oblikuju zakonodavni pejzaž do 2025. godine i dalje.

Ključne pravne reforme i nedavne izmjene (2024–2025)

Zakonodavni proces u Somaliji doživio je značajne promjene od 2024. do 2025. godine, odražavajući i evoluciju vladinih struktura i kontinuirane napore ka jačanju institucija. Bicameralni Savezni parlament—koji se sastoji od Zastupničkog doma i Gornjeg doma—ostaje u središtu zakonodavne aktivnosti. Ključne reforme donesene ili raspravljane u ovom razdoblju fokusiraju se na izborne zakone, fiskalnu transparentnost, decentralizaciju i okvire nacionalne sigurnosti.

Značajna prekretnica bila je izmjena Zakona o nacionalnim izborima početkom 2024. godine, s ciljem pojednostavljenja izbornog procesa i poboljšanja uključenosti, posebno za žene i marginalizirane grupe. Zakon iznosi jasnije procedure za registraciju birača, rješavanje sporova i raspodjelu parlamentarnih mjesta, u skladu s preporukama Nacionalne neovisne izborne komisije (Nacionalna neovisna izborna komisija). Mehanizmi usklađenosti su također ojačani, s naglaskom na digitalnom vođenju evidencije i neovisnom nadzoru.

U 2024. godini, Savezni parlament je odobrio izmjene Zakona o upravljanju javnim financijama, uvodeći strože kontrolu budžeta i zahtjeve za reviziju. Ove reforme, provedene u suradnji s Ministarstvom financija (Ministarstvo financija, Somalija), osmišljene su kako bi povećale fiskalnu transparentnost i odgovornost na saveznim i državnim razinama. Kao rezultat, došlo je do mjerljivog povećanja usklađenosti javnih rashoda, s kvartalnim izvještajima objavljenim prvi put—važan korak prema ispunjavanju očekivanja međunarodnih donatora.

Zakonodavstvo o sigurnosti ostaje prioritet, s izmjenama Zakona o nacionalnoj sigurnosnoj arhitekturi koje su raspravljane tijekom kasne 2024. i početkom 2025. godine. Ove promjene imaju za cilj razjašnjavanje raspodjele sigurnosnih odgovornosti između federalnih i državnih vlasti, podržavajući kontinuirani prijenos sigurnosnih odgovornosti sa međunarodnih partnera (Savezni parlament Somalije). Nova odredba također uvodi strože protokole usklađenosti za lokalne sigurnosne snage, s Ministarstvom unutarnjih poslova zaduženim za godišnje evaluacije performansi.

Ključne statistike ističu postupna poboljšanja: parlamentarna prisutnost u prosjeku iznosi 92% od sredine 2024. godine, a stope usvajanja zakona povećane su za 18% u odnosu na prethodna dva razdoblja, što odražava povećane institucionalne kapacitete (Savezni parlament Somalije). Međutim, izazovi ostaju u vezi s usklađivanjem saveznog i državnih zakona, a rasprave se nastavljaju o provedbi federalizma i raspodjeli moći.

Gledajući unaprijed u ostatak 2025. godine i dalje, očekuje se da će zakonodavna agenda Somalije biti usmjerena na reformu pravosudnog sektora, okvire protiv korupcije i daljnju decentralizaciju. Vlada je izrazila svoju predanost kontinuiranoj zakonodavnoj transparentnosti i konzultacijama s dionicima, s ciljem poticanja usklađenosti i povjerenja javnosti u evoluirajući pravni sustav.

Usaglašenost i nadzor: Nova pravila za zakonodavce i institucije

Zakonodavni proces u Somaliji doživljava značajne promjene dok zemlja nastavlja svoju putanju ka stabilnoj vlasti i vladavini prava. Od 2025. godine, Savezni parlament—čiji su članovi Zastupnički dom i Gornji dom—ostaje središnja institucija odgovorna za donošenje zakona. Proces započinje uvođenjem zakona, bilo od strane vlade ili članova parlamenta, a zatim prolazi kroz pregled odbora, raspravu, izmjene i glasovanje u oba doma prije nego što bude donesen od predsjednika.

Posljednjih godina svjedočili smo povećanom naglasku na usklađenosti i nadzoru, s novim pravilima usmjerenim na poboljšanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti među zakonodavcima i vladinim institucijama. U 2024. godini, Savezni parlament je usvojio ažurirane Poslovnike kako bi se pooštrili zakonodavni postupci, zahtijevajući strožu objavu sukoba interesa i implementaciju strožih protokola prisutnosti i glasovanja. Ove reforme imaju za cilj osigurati da su zakonodavne akcije bolje dokumentirane i podložne reviziji.

Ured revizora i nedavno ojačani Ured revizora povećali su svoju kontrolu nad zakonodavnom usklađenošću s budžetskim i proceduralnim zakonima. U razdoblju 2023–2024, revizije usklađenosti ukazale su na propuste u financijskom izvještavanju i pozvale na korektivne mjere, što je dovelo do uvođenja obvezne godišnje obuke o usklađenosti za parlamentarne članove i više osoblje. Nacionalna neovisna antikorupcijska komisija također je sada ovlaštena pregledati zakonodavno ponašanje i istražiti optužbe o nečinjenju, prema Nacionalnoj antikorupcijskoj komisiji.

S institutcijske strane, Ministarstvo pravde i ustavnih poslova uvelo je okvir za praćenje usklađenosti u cijeloj zemlji krajem 2024. godine, obvezujući ministarstva i agencije na podnošenje kvartalnih izvještaja o njihovom poštivanju novih propisa. Rane statistike iz Ministarstva pravde i ustavnih poslova pokazuju porast od 30% u broju prijavljenih incidenata povezanih s usklađenošću, što ukazuje i na poboljšano otkrivanje i potrebu za nastavkom opreza.

Gledajući unaprijed, očekuje se da će proces zakonodavstva u Somaliji vidjeti daljnje jačanje mehanizama nadzora, uključujući digitalizaciju postupaka i javno objavljivanje evidencija glasovanja. Ove reforme se očekuju kako bi poboljšale povjerenje javnosti u upravu i zakonodavnu transparentnost. Međutim, izazovi se i dalje javljaju u usklađivanju zakonodavnih okvira na federalnoj i državnoj razini i osiguravanju dosljedne provedbe, što ukazuje na potrebu za daljnjim jačanjima kapaciteta i institucionalnom podrškom u godinama koje dolaze.

Porezno zakonodavstvo i fiskalna politika: Što se mijenja?

Zakonodavni proces u Somaliji, posebno kada je u pitanju porezno zakonodavstvo i fiskalna politika, doživljava značajne promjene dok nacija jača svoje institucionalne okvire i teži većoj usklađenosti s međunarodnim standardima. Ova evolucija je ključna jer Somalija nastoji poboljšati mobilizaciju domaćih prihoda i smanjiti ovisnost o vanjskoj pomoći.

Zakonodavni proces u Somaliji temelji se na Saveznom privremenom ustavu, pri čemu Savezni parlament—Zastupnički dom i Gornji dom—ima ovlasti za izradu i izmjene zakona. Porezni prijedlozi i prijedlozi fiskalne politike obično se predstavljaju od strane Ministarstva financija i podnose parlamentu, gdje prolaze kroz više čitanja, pregled odbora i izmjene prije nego što budu doneseni. Predsjednikovo odobrenje potrebno je za konačno donošenje zakona. U posljednjim godinama, ovaj proces uključuje više konzultacija s dionicima, mjera transparentnosti i usklađenosti s kontinuiranim naporima federalizacije zemlje.

Ključni razvoj bio je usvajanje nove Nacionalne porezne politike 2022. godine, koja je postavila temelje za nekoliko zakona o porezima, uključujući harmonizaciju struktura poreza na dodanu vrijednost (PDV) i poreza na dohodak. Fiskalna strategija vlade, izložena u Ministarstvu financija Somalija Srednjoročnom strategijom prihoda (MTRS) 2023–2027, naglašava širenje porezne osnovice, modernizaciju poreznih administracija i poboljšanje usklađenosti. Na primjer, Zakon o mobilizaciji domaćih prihoda—koji se očekuje da će biti u punoj operativi do 2025. godine—nalaže pojednostavljenu registraciju poreznih obveznika i digitalno podnošenje, smanjujući neformalnost i curenje prihoda.

Usaglašenost ostaje izazov: prema nedavnim procjenama vlade, omjer poreza prema BDP-u Somalije iznosio je samo 3,9% u 2023. godini, što je jedan od najnižih u Africi. Cilj je povećati to na 8–10% do 2027. godine, u skladu s benchmarkovima MMF-a za olakšanje duga i fiskalnu održivost (Ministarstvo financija Somalija). Novi zakoni ciljat će poboljšanje carinske provedbe, bolju koordinaciju s federalnim članicama država i proširenu upotrebu digitalnih alata za usluge poreznim obveznicima.

Gledajući unaprijed, prognostički izgledi za 2025. i dalje uključuju dodatne izmjene za ujedinjenje poreznih propisa širom država, dodatne mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza i bližu usklađenost s globalnim standardima protiv pranja novca. Ove reforme bit će ključne za daljnji napredak Somalije prema punopravnom članstvu u međunarodnim organizacijama poput Svjetske trgovinske organizacije i za ispunjavanje kriterija Inicijative za zemlje s visokim dugom i niskim prihodima (HIPC) (Ministarstvo financija Somalija). Sveukupno, zakonodavni proces u području poreznog i fiskalne politike Somalije priprema se za dublju institucionalizaciju, bolju usklađenost i veću transparentnost u narednim godinama.

Glavni izazovi: Sigurnost, transparentnost i politička stabilnost

Zakonodavni proces u Somaliji 2025. godine suočava se s trajnim izazovima koji proizlaze iz sigurnosnih prijetnji, nedostataka transparentnosti i stalne političke nestabilnosti. Bicameralni Savezni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Gornjeg doma, odgovoran je za donošenje nacionalnog zakonodavstva. Međutim, sposobnost zakonodavnog tijela da učinkovito djeluje ometa nestabilno sigurnosno okruženje i ponavljajući sporovi između federalnih i regionalnih vlasti.

Sigurnost ostaje najveća prepreka zakonodavnim operacijama. Prijetnja koju predstavljaju militantne grupe poput Al-Shabaab nastavlja ometati parlamentarne sjednice, ograničavati sigurni kretanje zakonodavaca i sputavati aktivnosti potrebne za uključivu donaciju zakona. U 2024. i 2025. godini, bilo je više slučajeva kada su parlamentarni postupci odgođeni ili premješteni zbog vjerodostojnih sigurnosnih prijetnji, što naglašava kronični rizik od kontinuiteta zakonodavstva (Ministarstvo unutarnjih poslova, savezni poslovi i pomirenje).

Transparentnost unutar zakonodavnog procesa u Somaliji također je kritična briga. Iako je Savezni parlament Somalije napredovao u objavljivanju nacrta zakona, dnevnih redova sjednica i aktivnosti odbora na mreži, stvarni proces izrade zakona i razmatranje odbora često ostaje netransparentan. Organizacije civilnog društva prijavile su ograničene mogućnosti za javni ili dionike unos, posebno u fazi odbora, što undermiće povjerenje javnosti i percipiranu legitimitet usvojenih zakona (Ministarstvo unutarnjih poslova, savezni poslovi i pomirenje).

Politička nestabilnost pogoršava ove probleme. Sporovi oko raspodjele vlasti između federalne vlade i savezni članica država često odgađaju usvajanje ključnih zakona, poput izbornog zakona i zakona o raspodjeli resursa. U 2025. godini, političke napetosti oko planiranih nacionalnih izbora rezultirale su zakonodavnom blokadom, s nekoliko kritičnih zakona odgođenih ili zastoja. Odsustvo trajnog ustavnog okvira—Provisionalni ustav Somalije ostaje neizmijenjen od 2012. godine—dalje komplicira zakonodavnu usklađenost i predvidljivost (Ministarstvo planiranja, ulaganja i ekonomskog razvoja).

Stope prisutnosti u parlamentu u 2024. godini fluktuirale su između 60% i 75% zbog sigurnosnih odsutnosti i političkih bojkota.
Manje od 20% zakona iznesenih u Zastupničkom domu u 2024. napredovalo je do konačnog glasovanja, a većina je bila zastoja u pregledu odbora (Savezni parlament Somalije).

Izgledi za zakonodavni proces u Somaliji ostaju oprezni za 2025. i dalje. Dok međunarodni partneri nastavljaju pružati podršku izgradnji kapaciteta u parlamentu i reformi sigurnosnog sektora, značajna poboljšanja u zakonodavnoj transparentnosti i učinkovitosti ovisit će o rješavanju međuvladinih sporova i stabilizaciji sigurnosne situacije. Uspješno dovršavanje nacionalnih izbora i ustavne revizije smatraju se ključnim prekretnicama koje bi mogle poboljšati zakonodavnu usklađenost, transparentnost i stabilnost u narednim godinama.

Bitne statistike: Zakonodavna produkcija i trendovi sudjelovanja

Zakonodavni proces u Somaliji doživio je značajne promjene posljednjih godina, odražavajući napore ka institucionalnoj konsolidaciji i demokratskom sudjelovanju. Bicameralni Savezni parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (donji dom) i Gornjeg doma (Senat), je središnji u donošenju zakona. Od početka 2025. godine, Savezni parlament sastoji se od 275 članova u Zastupničkom domu i 54 u Gornjem domu, predstavljajući savezne članice Somalije Savezni parlament Somalije.

Zakonodavna produkcija pokazuje postupan porast. U sjednici 2023.–2024., Savezni parlament raspravljao je o više od 40 zakona, a približno 18 njih je usvojeno, uključujući ključne zakone o upravljanju javnim financijama, mjerama protiv korupcije i reformama pravosuđa. Očekuje se da će taj trend nastaviti u 2025. godini, s prioritetom zakonodavne agende na reformi sigurnosnog sektora, decentralizaciji i ustavnoj reviziji. Primjetno je da je proces ustavne revizije—presudan za federalizaciju Somalije—rezultirao usvajanjem nekoliko amandmana i očekuje se da će donijeti daljnju zakonodavnu aktivnost tijekom 2025. Ministarstvo planiranja, ulaganja i ekonomskog razvoja.

Trendovi sudjelovanja su se također razvijali. Stope prisutnosti u parlamentu su poboljšane, s prosječnom prijaznošću Zastupničkog doma u 2024. godini koja iznosi 72%, što je značajan porast u usporedbi s manje od 60% u nekim prethodnim godinama. Omjer žena u donjem domu iznosi približno 24%, figura koja, iako ispod namijenjene kvote od 30%, odražava postupni napredak i kontinuirane akcije za uključivanje žena Ministarstvo za žene i razvoj ljudskih prava.

Broj parlamentaraca: 329 (275 donji dom, 54 gornji dom)
Zakonodavni zakoni predloženi (2023.–2024.): više od 40
Doneseni zakoni (2023.–2024.): 18
Prosječna prisutnost na sjednicama u parlamentu (2024.): 72%
Zastupništvo žena (2025.): ~24%

Usklađenost s zakonodavnim postupcima se poboljšala, uz podršku inicijativa za jačanje kapaciteta i digitalnog vođenja evidencije. Međutim, izazovi ostaju, uključujući odgode u usklađivanju zakona između dviju komora i povremene sigurnosne poremećaje, posebno u Mogadishu. Gledajući unaprijed prema ostatku 2025. i dalje, održavanje zakonodavne produktivnosti ovisi o političkoj stabilnosti, širem uključivanju marginaliziranih grupa i napretku u ustavnoj reformi. Kontinuirana međunarodna podrška i vladina predanost vjerojatno će daljnje unaprijediti zakonodavne kapacitete i proizvodnju Ured premijera.

Perspektive dionika: Vlada, civilno društvo i međunarodni partneri

Zakonodavni proces u Somaliji 2025. godine nastavlja odražavati složenu interakciju restrukturiranja vlade, angažmana civilnog društva i međunarodnog partnerstva. Svaka dionika donosi specifične perspektive, prioritete i izazove u zakonodavstvo, oblikujući i učinkovitost i uključivost upravljanja.

Perspektiva vlade
Savezni parlament Somalije, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Gornjeg doma, ostaje glavno zakonodavno tijelo. Fokus vlade je na konsolidaciji federalizma, usklađivanju nacionalnih i državnih zakona te implementaciji ustavnih reformi. U razdoblju 2024.–2025., prioritet izvršne vlasti je dugotrajno konačno usvajanje Saveznog ustava i usvajanje ključnih zakona o sigurnosti, decentralizaciji i upravljanju javnim financijama. Međutim, zakonodavni proces i dalje se suočava s preprekama, uključujući pitanja kvoruma, političke sporove između federalnih i državnih vlasti, te nedostatke u zakonodavnom nacrtu i pregledu. Vlada je nastojala poboljšati usklađenost digitalizacijom zakonodavnih evidencija i pravila postupka i uspostavljanjem parlamentarnih odbora s proširenim nadzornim ulogama (Savezni parlament Somalije).

Perspektiva civilnog društva
Organizacije civilnog društva (CSO) u Somaliji postale su sve glasnije o svojoj ulozi u zakonodavnom procesu, zahtijevajući veću transparentnost, javne konzultacije i uključivanje—posebno kada su u pitanju prava žena i manjina. U 2025. godini, CSO-i su pozdravili pilot javnih rasprava i zakonodavnih foruma u parlamentu, ali primjećuju da su takvi mehanizmi još uvijek ad hoc samo za odabrane zakone. Ostaju zabrinuti zbog ograničenog pristupa nacrtima zakona, ograničenih perioda povratnih informacija i nedostatka obveznih zahtjeva za unos dionika. Ipak, zagovaranje civilnog društva dovelo je do izmjena u zakonima o ljudskim pravima i maloljetničkom pravdi, pokazujući postupni napredak u participativnom donošenju zakona (Ministarstvo pravde Savezne Republike Somalije).

Perspektiva međunarodnih partnera
Međunarodni partneri—poput Ujedinjenih naroda, Afričke unije i bilateralnih donatora—nastavljaju podržavati zakonodavni proces u Somaliji, nudeći tehničku pomoć, jačanje kapaciteta i financiranje parlamentarnih infrastruktura. U 2025. godini, ovi partneri naglašavaju usklađenost somalijskih zakona s međunarodnim standardima, posebno u područjima antikorupcije, reforme izbora i zaštite ranjivih grupa. Također potiču harmonizaciju između saveznog i državnog zakonodavstva kako bi se spriječila pravna fragmentacija. Međutim, međunarodni akteri su istakli trajne razlike u zakonodavnoj usklađenosti i provedbi, ukazujući na potrebu za sustavnim mehanizmima praćenja i provedbe (Misija pomoći Ujedinjenih naroda u Somaliji).

Izgledi
Gledajući unaprijed u naredne godine, očekuje se da će zakonodavni proces u Somaliji ostati fokus točke izgradnje države i demokratizacije. Dok se očekuju postepena poboljšanja u transparentnosti i angažmanu dionika, napredak će vjerojatno ovisiti o političkoj volji somalijskih lidera, nastavku zagovaranja civilnog društva i trajnoj tehničkoj podršci međunarodnih partnera. Konačna mjera napretka bit će opseg u kojem se zakoni ne samo donose, nego i učinkovito provode i poštuju širom raznolike federalne strukture Somalije.

Buduća prognoza: Predviđeni razvoj zakonodavnog procesa u Somaliji (2025–2030)

Gledajući unaprijed u 2025–2030, zakonodavni proces Somalije spreman je za postepene transformacije dok zemlja nastavlja svoje napore u izgradnji države i konsolidaciji postignuća u upravljanju. Bicameralni Savezni parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (donji dom) i Gornjeg doma (Senat), ostaje temelj donošenja zakona, s očekivanim značajnim reformama u parlamentarnim procedurama, digitalizaciji i mehanizmima usklađenosti.

Posljednjih godina, somalska vlada prioritizirala je jačanje institucija i pravno usklađivanje kako bi se suočila s dugotrajnim izazovima zakonskog zastoja i nedostatka kapaciteta. U 2025. godini, od Saveznog parlamenta očekuje se da će unaprijediti Zakon o nacionalnim izborima i pregledati Provisionalni ustav, ključni koraci prema izravnijoj i reprezentativnijoj vladavini. Savezni parlament Somalije signalizirao je kontinuiranu predanost ustavnoj reviziji i donošenju zakona za omogućavanje federalizacije, decentralizacije i okvira za raspodjelu resursa. Ovi razvojni događaji su kritični za usklađenost s Provisionalnim ustavom iz 2012. godine i vizijom Somalije 2060.

Napori za digitalizaciju zakonodavnih radnih tokova također su u tijeku, s pilot projektima u e-parlamentu i sustavima upravljanja dokumentima, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti i učinkovitosti. Prema Ministarstvu pravde i ustavnih poslova, očekuje se da će digitalni alati smanjiti kašnjenja u izradi zakona i pregledu odbora, kao i povećati javni pristup zakonodavnim evidencijama.

Statistički podaci pokazuju da je u parlamentarnim sjednicama između 2022. i 2024. došlo do povećanja zakonodavne proizvodnje, s više od 25 zakona predloženih godišnje, u usporedbi s manje od 15 godišnje u prethodnom razdoblju (Savezni parlament Somalije). Ovaj uzlazni trend očekuje se da će se nastaviti, posebno dok Somalija radi na harmonizaciji saveznog i državnog zakonodavstva, proces koji vodi Zajednički odbor za parlamentarno nadgledanje i koji podržavaju međunarodna tehnička pomoć.

Usklađenost s donesenim zakonima ostaje fokusirano područje, dok vlada jača nadzorne institucije i neovisnost pravosuđa. Pravosudni sistem Somalije očekuje se da će imati aktivniju ulogu u ustavnoj reviziji i rješavanju sporova, poboljšavajući ravnotežu moći unutar sustava.

Do 2030. godine, izgledi sugeriraju sudjelovanje i odgovorniji zakonodavni proces, s poboljšanom međuvladinom koordinacijom i angažmanom dionika. Iako politička nestabilnost i sigurnosni izazovi ostaju potencijalne prepreke, trajni zamah reformi i međunarodna partnerstva vjerojatno će poduprijeti napredovanje prema otpornom zakonodavnom okviru usklađenom s dugoročnim ciljevima upravljanja Somalije.