Popis sadržaja
- Izvršni Sažetak: Investicijska Klima u Bosni i Hercegovini 2025. godine
- Ključni Ekonomskih Indikatori i Statistika Tržišta (Izvori: bhas.gov.ba, cbbh.ba)
- Strateški Sektori Rasta: Gdje Su Najveće Mogućnosti
- Pravni i Regulatorni Okvir za Strane Investitore (Izvori: fipa.gov.ba, pravosudje.ba)
- Porezi i Poticaji: Što Investitori Trebaju Znati (Izvori: uino.gov.ba, mft.gov.ba)
- Usuglašenost, Dozvole i Postupci Registracije Poslovanja (Izvori: apif.net, fipa.gov.ba)
- Rizici, Bariere i Kako ih Prevazići
- Studije Slučaja: Nedavne Velike Investicije i Priče o Uspjehu (Izvori: fipa.gov.ba, relevantne web stranice kompanija)
- ESG, Održivost i Zahtjevi Korporativne Odgovornosti
- Buduće Prognoze: Projekcije za Bosnu i Hercegovinu do 2030. godine
- Izvori i Reference
Izvršni Sažetak: Investicijska Klima u Bosni i Hercegovini 2025. godine
Bosna i Hercegovina (BiH) u 2025. godini nudi složenu, ali razvijajuću investicijsku klimu, oblikovanu stalnim regulatornim reformama, naporima za regionalnu integraciju i kontinuiranim političkim izazovima. Kao potencijalni kandidat za pristup Evropskoj Uniji (EU), BiH je poduzela korake kako bi uskladila svoj regulatorni okvir sa standardima EU, posebno u područjima kao što su javna nabava, borba protiv korupcije i finansijski sektor. Godine 2023., BiH je dobila status kandidata od Evropskog vijeća, što je povećalo momentum reformi i otvorilo nove mogućnosti za strana direktna ulaganja (FDI) Direktorat za evropske integracije Bosne i Hercegovine.
Pravni okvir za investitore karakteriziraju decentralizirana struktura koja se sastoji od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko. Svaka entitetska jedinica ima svoje zakonodavstvo o stranim investicijama, registraciji kompanija i oporezivanju, što dovodi do administrativne kompleksnosti, ali i konkurentnih poticaja. Stranim investitorima pruža se nacionalni tretman, a ne postoje opća ograničenja na strano vlasništvo, iako se mogu primijeniti ograničenja specifična za sektor u područjima poput odbrane i prirodnih resursa Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine.
Ključni zahtjevi usklađenosti za investitore uključuju registraciju kod sudova na razini entiteta, poreskih vlasti i sektorskih regulatora. Provedba zakonodavstva o sprečavanju pranja novca (AML) i borbi protiv korupcije je pojačana, a Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti iz 2023. godine usaglašava lokalne propise bliže EU normama Agencija za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Bosne i Hercegovine. Osim toga, BiH je uspostavila mrežu bilateralnih ugovora o investicijama (BITs) i članica je Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID), čime se pružaju dodatne pravne zaštite za strani kapital.
Statistički, priliv FDI u BiH dostigao je približno 850 miliona EUR u 2023. godini, s vodećim sektorima kao što su proizvodnja, energija i bankarstvo. Očekuje se da će se BDP zemlje povećati za oko 2,8% u 2025. godini, uz podršku izvoznim industrijama i razvoju infrastrukture Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Unatoč pozitivnim trendovima, investitori se moraju nositi sa sporim administrativnim postupcima, fragmentiranom vlašću i stalnim izazovima u reformi pravosuđa. Međutim, obaveze prema EU putu pristupa, kontinuirana regulatorna poboljšanja i blizina evropskim tržištima sugeriraju oprezno optimističnu perspektivu za rast investicija u BiH do 2025. godine i dalje.
Ključni Ekonomskih Indikatori i Statistika Tržišta (Izvori: bhas.gov.ba, cbbh.ba)
Bosna i Hercegovina (BiH) predstavlja složeno investicijsko okruženje, oblikovano njenom ekonomskom tranzicijom nakon sukoba, tekućim strukturnim reformama i naporima za integraciju s evropskim tržištima. Nedavni podaci ukazuju na postepeni ekonomski oporavak s umjerenim prognozama rasta, unatoč trajnim izazovima vezanim za regulatornu kompleksnost i političku fragmentaciju.
- Bruto domaći proizvod (BDP): Prema najnovijim dostupnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, BDP zemlje u 2023. godini dostigao je približno 43,6 milijardi BAM (oko 22,3 milijarde EUR), što označava realnu stopu rasta od 2,7%. Prognoze za 2025. sugeriraju stope rasta BDP-a između 2,5% i 3,0%, usklađene s regionalnim trendovima i podržane potrošnjom, doznakama i umjerenim izvoznim učinkom.
- Inflacija i Monetarna Politika: Godišnje stope inflacije, koje izvještava Centralna banka Bosne i Hercegovine, dostigle su vrhunac 2022. godine, ali su se stabilizovale na oko 4,1% u 2023. godini. Valutni odbor ostaje na snazi, povezujući Konvertibilnu marku (BAM) s eurom, što nastavlja održavati monetarnu stabilnost i povjerenje investitora.
- Strana direktna ulaganja (FDI): Prilivi FDI su se oporavili u 2023. godini, dostigavši BAM 1,5 milijardi (približno 765 miliona EUR), s proizvodnjom, bankarstvom i sektorom nekretnina koji privlače najviše kapitala. Ključni investitori dolaze iz Austrije, Slovenije, Rusije i Turske. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine izvještava da FDI kao udio BDP-a ostaje umjeren, s izgledima za 2025. koji zavise od tekućih reformi, razvoja infrastrukture i dinamike pristupa EU.
- Zapošljavanje i Tržište Rada: Službeni podaci ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti iznosila približno 15,7% u 2023. godini, pri čemu je nezaposlenost među mladima znatno viša. Tržište rada karakteriziraju stalna neslaganja u vještinama i velika neformalna ekonomija, iako se očekuju postepena poboljšanja kako se ekonomska aktivnost oporavlja i mobilnost rada povećava.
- Trgovina i Spoljni Računi: BiH zadržava strukturni trgovinski deficit, s izvozom robe koji je iznosio BAM 15,1 milijardi i uvozi od BAM 25,7 milijardi u 2023. godine. EU ostaje glavni trgovinski partner, čineći više od 70% i izvoza i uvoza. Trgovinska integracija se dodatno razvija kroz mehanizme Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Gledajući unaprijed, investicijska klima Bosne i Hercegovine u 2025. godini će zavisiti o brzini pravnog usklađivanja, investicijama u infrastrukturu i usklađenosti sa standardima EU. Unatoč makroekonomskoj otpornosti, investitori trebaju pažljivo pratiti regulatorne reforme i političke događaje.
Strateški Sektori Rasta: Gdje Su Najveće Mogućnosti
Bosna i Hercegovina (BiH) predstavlja privlačnu sliku za investitore u 2025. godini, s strateškim sektorima rasta koji se pojavljuju usred regulatornih reformi i postepene ekonomske modernizacije. Investicijska klima zemlje oblikovana je njenim težnjama ka integraciji u EU i stalnom usklađivanju sa međunarodnim standardima, što pokreće mogućnosti u odabranim industrijama.
- Energetika i Održiva Energija: BiH posjeduje značajan hidropotencijal, koji čini skoro 40% njene proizvodnje električne energije, s dodatnim neiskorištenim resursima u području vjetra i sunca. Vlada je prioritizirala diversifikaciju i efikasnost u energetici, donoseći Zakon o energiji i Regulativu o energetskim aktivnostima u Federaciji BiH i slične okvire u RS. Nacionalna strategija za 2025.-2027. naglašava poticaje za ulaganja u obnovljive izvore, modernizaciju mreže i prekograničnu trgovinu energijom, usklađujući se s ciljevima EU Zelenog plana (Direktorat za evropske integracije).
- Proizvodnja i Iz izvozne Industrije: Sa konkurentnim troškovima rada i pristupom kako EU, tako i CEFTA tržištima, lako proizvodnja BiH—posebno komponente automobila, prerada metala i tekstili—nastavlja privlačiti FDI. U 2023. proizvodnja je doprinijela sa više od 22% BDP-a BiH, a industrijska proizvodnja se očekuje da raste za 3,5% godišnje do 2027. (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine). Industrijske zone pod podrškom vlade nude pojednostavljene dozvole i poreske poticaje prema Zakonu o poticajima za razvoj malih i srednjih preduzeća.
- Turizam i Ugostiteljstvo: Prirodne ljepote i kulturna baština BiH doveli su do dvoznamenkastog rasta u broju turista, koji su 2023. godine premašili 1,7 miliona stranih posjetilaca. Strategija razvoja turizma 2023-2027. želi poboljšati infrastrukturu, digitalizaciju i održivi turizam, s mogućnostima ulaganja u ekoturizam, zdravstveni turizam i avanturistička putovanja (Federalno ministarstvo okoliša i turizma).
- Informacione Tehnologije i Startupi: IT sektor brzo se širi, potpomognut mladom, kvalifikovanom radnom snagom i vladinim politikama digitalne transformacije. Ministarstvo naučnog i tehnološkog razvoja, visokog obrazovanja i informacionog društva Republike Srpske i inicijative na nivou kantona pružaju grantove i podršku za inkubaciju, a izvoz IT sektora raste za 15% godišnje.
Investitori se moraju nositi sa složenim pravnim okruženjem, s propisima na različitim nivoima, ali nedavne reforme su poboljšale registraciju poslovanja, licenciranje i zaštitu stranih vlasničkih prava. Kontinuirano usklađivanje s acquis EU i napori u borbi protiv korupcije očekuju se da će poboljšati predvidivost i povjerenje investitora do 2025. godine i dalje (Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine).
Pravni i Regulatorni Okvir za Strane Investitore (Izvori: fipa.gov.ba, pravosudje.ba)
Bosna i Hercegovina (BiH) održava pravno i regulatorno okruženje koje je generalno otvoreno za strane investitore, potkrijepljeno nacionalnim zakonima i međunarodnim ugovorima. Zakon o politikama stranih direktnih ulaganja, usvojen 1998. godine i kasnije amandmanima, garantuje jednake prava za strane i domaće investitore, uključujući pravo na slobodan prijenos profita u inostranstvo, zaštitu protiv nacionalizacije osim u javnom interesu (uz naknadu), i pristup sudovima i arbitražnim institucijama u slučaju sporova. Ne postoje ograničenja na strano vlasništvo, osim u sektorima koji se odnose na odbranu, medije i prirodne resurse, koji mogu biti podložni dodatnoj kontroli ili zahtjevima za licenciranje (Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine).
Složena administrativna struktura BiH—koju čine država, dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i Distrikt Brčko—znači da investitori moraju navigirati višeslojnim pravnim sistemom. Svaki entitet ima vlastite zakone o kompanijama, porezima, radu i nekretninama, iako se nastavlja sa naporima za harmonizaciju. Postupci registracije su pojednostavljeni u posljednjim godinama, smanjujući prosječno vrijeme registracije kompanije na manje od dva tjedna u većini jurisdikcija. Strani investitori mogu osnovati potpuno vlasništvo, poslovne urede i predstavništva, i imaju pravo na ista imovinska prava kao i domaći, uključujući sticanje nekretnina u poslovne svrhe (Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine).
Zahtjevi za usklađenost u BiH uključuju registraciju kod nadležnog suda, poreskih vlasti i relevantnih sektorskih regulatora. Efikasnost pravosudnog sistema i dalje je zabrinjavajuća, s komercijalnim sporovima koji ponekad prolaze kroz dugačke vrijeme rješavanja. Međutim, uvođenje elektronskog upravljanja slučajevima i stalne reforme pravosuđa su pokazali postepena poboljšanja u transparentnosti i vremenima obrade (Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine).
Statistički, prilivi stranih direktnih ulaganja pokazali su umjeren rast, s neto FDI koji je dostigao preko 500 miliona EUR u 2023. godini, a izgledi za 2025.-2027. ostaju oprezno optimistični, uz uvjet postojanja nastavka reformi i napretka u pristupu EU. Očekuje se da će daljnja harmonizacija zakona, digitalizacija administrativnih postupaka i nastojanja za jačanjem vladavine prava dodatno poboljšati investicionu klimu u narednim godinama (Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine).
Porezi i Poticaji: Što Investitori Trebaju Znati (Izvori: uino.gov.ba, mft.gov.ba)
Investitori koji razmatraju Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2025. godini pronaći će poreski okvir karakteriziran relativno niskim stopama, razvijajućim pejzažom poticaja i stalnom usklađenošću sa evropskim standardima. Zemlja djeluje pod decentraliziranim sistemom, s poreskim propisima koji se provode na državnom, entitetskom (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i nivou Distrikta Brčko. Glavni porezi koji utiču na investitore uključuju porez na dobit (CIT), porez na dodatu vrijednost (PDV) i porez na dohodak, s određenim sektorima i regionalnim poticajima dostupnim.
Standardna stopa poreza на dobit iznosi 10% širom zemlje—što je jedna od najnižih u Evropi. Oporezivi prihodi uključuju sve svjetske prihode za rezidentne kompanije, dok se nerezidenti oporezuju samo na prihode iz BiH. Prebacivanje gubitaka dozvoljeno je do pet godina. Stopa PDV-a iznosi 17%, primjenjuje se na većinu dobara i usluga, s određenim izuzecima za izvoz i specifične aktivnosti. Registracija za PDV je obavezna za poslovne subjekte čiji godišnji promet prelazi BAM 50,000 (približno EUR 25,500) (Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine).
Usaglašenost s porezima poboljšana je digitalizacijom, s e-podnošenjem i sistemima online plaćanja koji su sve više dostupni, ali investitori bi trebali biti spremni na proceduralnu kompleksnost, posebno zbog varijacija između dva entiteta. Redovne izvještajne i rokove plaćanja primjenjuju se, a pravila o transfernim cijenama zahtijevaju dokumentaciju za transakcije između povezanih strana, u skladu sa standardima OECD-a. Ugovori o sprečavanju dvostrukog oporezivanja na snazi su s preko 40 zemalja, smanjujući porez na dobit na dividende, kamate i tantijeme u mnogim slučajevima (Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine).
Poticaji za investitore u 2025. godini u velikoj mjeri ovise o entitetskim vladama. To uključuje izuzeća ili smanjenja poreza на dobit za profit reinvestiran u proizvodne sredstva, subvencije ili dotacije za zapošljavanje, te carinske ili PDV izuzeća za određenu uvezenu opremu. Federacija Bosne i Hercegovine, na primjer, nudi petogodišnji porezni odmor za ulaganja koja premašuju BAM 20 miliona (oko 10,2 miliona EUR), pod uvjetom da investiranje stvara najmanje 50 novih radnih mjesta. Slobodne zone također nude povoljne PDV i carinske režime za kvalifikovane operacije (Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine).
Izgledi za 2025. i nadolazeće godine očekuju daljnju harmonizaciju poreznih i poticajnih politika s EU standardima, posebno kako BiH napreduje s procesom pristupa EU. Investitori bi trebali pratiti zakonodavne promjene, jer reforme mogu utjecati na zahtjeve usklađenosti i dostupnost poticaja. Proaktivno angažovanje s lokalnim poreskim vlastima preporučuje se kako bi se osigurala usklađenost i maksimizirao potencijalni koristi.
Usuglašenost, Dozvole i Postupci Registracije Poslovanja (Izvori: apif.net, fipa.gov.ba)
Ulaganje u Bosnu i Hercegovinu (BiH) zahtijeva navigaciju specifičnim regulatornim i usklađenostim pejzažem oblikovanim administrativnom strukturom zemlje i naporima za usklađivanje s EU. Procesom upravljaju kako zakonodavstvo na državnom nivou, tako i zakonodavstvo na nivou entiteta, s važnom ulogom koju igraju Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Distrikt Brčko. Investitori se moraju pridržavati lokalnih zakona koji se odnose na formiranje kompanija, dozvole i propise specifične za sektor.
Za uspostavljanje poslovne prisutnosti, strani i domaći investitori obično slijede slične procedure. Registracija kompanija centralizovana je kroz entitetske agencije za registraciju poslovanja. U Federaciji BiH proces upravlja Agencija za posredovanje, IT i finansijske usluge (APIF), dok u Republici Srpskoj APIF također djeluje kao zvanični registar. Postupci uključuju rezervaciju imena kompanije, podnošenje osnivačkih dokumenata, registraciju kod poreskih vlasti i upis zaposlenika u sisteme socijalnog osiguranja. Od 2025. godine, nedavne reforme su smanjile proceduralne korake i vreme registracije kompanije, s većinom registracija koje traju 5-10 radnih dana, ovisno o složenosti poslovne strukture.
Dozvole su često specifične za sektor. Dozvole za građenje, okoliš i radne dozvole izdaju općinske ili kantonalne vlasti, ovisno o lokaciji poslovanja i aktivnosti. Na primjer, kompanije koje se bave proizvodnjom, infrastrukturom ili eksploatacijom moraju osigurati procjene utjecaja na okoliš i relevantne sektor aplikacije prije nego što započnu s poslovanjem. Proces je detaljno opisan od strane Agencije za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine, koja pruža vodič i ažurirane liste provjera za strane investitore.
Zahtjevi za usklađenost se protežu na sprečavanje pranja novca (AML), registraciju poreza i redovno finansijsko izveštavanje. Sve poslovne subjekte moraju se registrovati za porez na dodatu vrijednost (PDV) ako njihov godišnji promet prelazi zakonski prag i obavezani su podnijeti godišnje finansijske izvještaje. BiH je napredovala u integraciji svog regulatornog okvira s EU standardima, posebno u pogledu transparentnosti i korporativnog upravljanja.
- Registracija kompanije obično traje 5-10 radnih dana u oba entiteta.
- Od 2025. godine, inicijative digitalizacije pojednostavile su podnošenje dokumenata i aplikacija za dozvole.
- Sva strana ulaganja podliježu obavještavanju, ali ne postoje opća ograničenja na strano vlasništvo, osim u odbrani, medijima i određenim slučajevima vlasništva zemljišta.
- Ongoing reforme se očekuju da će dodatno pojednostaviti usklađenost i smanjiti administrativne terete u narednim godinama.
Investitorima se preporučuje da se konsultiraju s FIPA i APIF za ažurirane smjernice o dozvolama specifičnim za sektor i obavezama usklađenosti, jer je zakonodavni okvir podložan i dalje harmonizaciji s direktivama EU.
Rizici, Bariere i Kako ih Prevazići
Ulaganje u Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2025. predstavlja dinamičan skup rizika i barijera oblikovanih složenim političkim pejzažem zemlje, regulatornim okruženjem i razvojem pravnih okvira. Razumijevanje ovih izazova—i strategija za navigaciju kroz njih—je od vitalnog značaja za potencijalne investitore.
- Politička i Administrativna Kompleksnost: Jedinstveni ustavni aranžman BiH, uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, dijeli zemlju na dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) plus Distrikt Brčko. Svaka jedinica ima svoju vladu, pravni sistem i regulatorne vlasti, što dovodi do preklapanja jurisdikcija i fragmentacije regulative. Ova složenost može usporiti donošenje odluka, zakomplicirati registraciju poslovanja i stvoriti nesigurnost u pogledu primjenjivih zakona i procedura (Direktorat za evropske integracije Bosne i Hercegovine).
- Pravni i Regulatorni Rizici: Investicijska klima je regulirana zakonima na nacionalnom nivou poput Zakona o stranim ulaganjima i entitetskim regulativama. Dok ovi zakoni generalno garantuju nacionalni tretman za strane investitore i omogućavaju potpuno strano vlasništvo, nedosljedna primjena i česte promjene zakonodavstva mogu predstavljati izazove usklađenosti. Investitori trebaju pažljivo pratiti ažuriranja i napore za harmonizaciju, posebno kada se radi o usklađivanju lokalnih zakona sa EU standardima (Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine).
- Efikasnost Pravosudnog Sistema i Korupcija: Pravosuđe u BiH često se percipira kao sporo i podložno političkom utjecaju, što može utjecati na izvršenje ugovora i rješavanje sporova. Korupcija ostaje zabrinjavajuća, posebno u javnoj nabavi i administrativnim procesima, kako su naveli lokalni organi za borbu protiv korupcije i međunarodna monitoring tijela (Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije). Investitorima se savjetuje da izvrše temeljnu due diligence i potraže lokalnu pravnu stručnost.
- Usaglašenost i Licenciranje: Procesi poslovnog licenciranja i dozvola razlikuju se između Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko, ponekad zahtijevajući interakciju s više agencija. Investitori trebaju upoznati se s specifičnim zahtjevima entiteta i koristiti lokalne pružatelje profesionalnih usluga kako bi pojednostavili usklađenost (Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske).
- Strani Devizni i Repatrijacija: BiH održava sistem deviznog odbora s eurom, osiguravajući relativnu stabilnost valute. Ne postoje pravna ograničenja na repatrijaciju profita, ali investitori bi trebali ostati oprezni što se tiče potencijalnih administrativnih kašnjenja i pravila izvještavanja koja provodi Centralna banka (Centralna banka Bosne i Hercegovine).
Izgledi i Strategije Navigacije (2025. i dalje): Unatoč ovim barijerama, BiH nastavlja s postepenim reformama usmjerenim ka pristupu EU i harmonizaciji regulativa. Investitori bi trebali pratiti napredak u oblastima vladavine prava, mjera protiv korupcije i administrativnog pojednostavljivanja. Uključivanje uglednih lokalnih pravnika, održavanje robustnih programa usklađenosti i uspostavljanje odnosa s vladinim i entitetskim vlastima pažljivi su načini za smanjenje rizika i iskorištavanje novih mogućnosti u BiH.
Studije Slučaja: Nedavne Velike Investicije i Priče o Uspjehu (Izvori: fipa.gov.ba, relevantne web stranice kompanija)
Bosna i Hercegovina (BiH) privukla je nekoliko značajnih stranih direktnih ulaganja (FDI) u posljednjim godinama, što odražava sve veću privlačnost zemlje i napore vlade za pojednostavljenje procedura za međunarodne investitore. Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine (FIPA) naglašava da su FDI prilivi dostigli preko 600 miliona EUR u 2023. godini, s projekcijama koje ukazuju na dalji rast do 2025. godine, posebno u sektorima proizvodnje, energetike i ICT.
Jedan od prominentnih slučajeva je širenje njemačkog dobavljača automobilske industrije Prettl, koji je otvorio veliku fabriku za sistemsku žičaru u Živinicama 2023. godine. Ova investicija, koja premašuje 10 miliona EUR, stvorila je preko 300 radnih mjesta i iskoristila kvalifikovanu radnu snagu BiH i pristup EU tržištima. Slično tome, Messer Group, vodeći proizvođač industrijskih plinova, nastavio je širiti svoje operacije u BiH s novim proizvodnim linijama i logističkim čvorištima, pozicionirajući zemlju kao regionalni opskrbni centar.
U sektoru obnovljivih izvora, puštanje u rad vjetroelektrane “Jelovača” snage 50 MW od strane Imepowera i partnera 2024. godine označilo je značajnu prekretnicu za zelena ulaganja u BiH. Projekat, podržan povoljnim regulatornim poticajima i pojednostavljenim dozvolama, pokazuje posvećenost vlade EU Zelenoj agendi i privlačenju održivih ulaganja.
ICT i outsourcing poslovnih procesa također su nedavno bili uspješni. Authority Partners, američka softverska kompanija, proširila je svoj razvojni centar u Sarajevu 2024. godine, ističući konkurentnu bazu talenata zemlje i poboljšanu digitalnu infrastrukturu. Rastuće kompanije odražavaju širi trend međunarodnih firmi koje koriste jeftinu i kvalifikovanu radnu snagu BiH.
Nekoliko od ovih ulaganja imalo je koristi od pravnih reformi donesenih 2023. i 2024. godine, uključujući Zakon o stranim direktnim ulaganjima i harmonizaciju sektornih propisa s EU standardima. Ove promjene su smanjile administrativne barijere, poboljšale zaštitu investitora i unaprijedile usklađenost sa zahtjevima za sprečavanje pranja novca, kako je naglašeno od strane FIPA.
Gledajući unaprijed do 2025. i dalje, investitori pažljivo prate nastavak reformi, infrastrukturne projekte—poput autoputa Koridor Vc—i političku stabilnost kao ključne determinante za buduće investicije. Priče o uspjehu do sada naglašavaju potencijal za dalji rast FDI kako Bosna i Hercegovina nastavlja svoj put ka integraciji u EU i regulatornoj modernizaciji.
ESG, Održivost i Zahtjevi Korporativne Odgovornosti
Ekološki, socijalni i upravljački (ESG) principi i širi zahtjevi održivosti postaju sve relevantniji za investitore u Bosni i Hercegovini (BiH), posebno u kontekstu težnji zemlje da se uskladi sa standardima Evropske unije (EU). U posljednjim godinama, BiH je poduzela korake kako bi uskladila svoje pravne i regulatorne okvire s direktivama EU, s mjerljivim posljedicama za korporativnu odgovornost i ESG usklađenost.
Pravni okvir za ESG i održivost u BiH primarno se usmjerava na zakone o okolišu i radu na državnom i entitetskom nivou. Zakon o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zaštiti okoliša Republike Srpske zahtijevaju od kompanija da dobiju ekološke dozvole, provode procjene utjecaja na okoliš (EIA) i provode mjere za prevenciju ili ublažavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš. Ovi zahtjevi se sve više provode, posebno za projekte u energetici, infrastrukturi i industrijama eksploatacije. Osim toga, Bosna i Hercegovina je stranka Aarhuske konvencije, koja osigurava javno sudjelovanje i transparentnost u pitanjima zaštite okoliša (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine).
Na socijalnim i upravljačkim frontovima, Zakon o privrednim društvima na državnom nivou i zakoni o radu na entitetu postavljaju obaveze poslodavaca u vezi sa sigurnošću na radu, antidiskriminacijom i pravima zaposlenih. U 2024–2025. godini, nova amandmana su bila na raspravi da dodatno usklade standarde rada i mjere protiv korupcije s EU acquis, što bi potencijalno povećalo zahtjeve usklađenosti za investitore u narednim godinama (Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine).
Iako ESG izvještavanje još uvijek nije obavezno za većinu kompanija, Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine i Komisija za vrijednosne papire Republike Srpske izdale su smjernice koje potiču kotirane kompanije da objave materijalne nematerijalne informacije. Ovaj trend se očekuje da će se ubrzati, posebno za kompanije koje traže strana ulaganja ili prekogranične kotacije.
- BiH zauzima 64. mjesto od 180 na Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu, što ukazuje na stalne izazove u upravljanju (Transparency International).
- Oko 50% energije zemlje dolazi iz uglja, ali je vlada se obvezala povećati korištenje obnovljivih izvora energije prema Ugovoru o Energetskoj zajednici (Energetska zajednica).
Gledajući unaprijed do 2025. godine i dalje, usklađenost s ESG i održivost će postati sve centralniji za investitore u BiH. Usklađenost s EU standardima, bliže praćenje utjecaja na okoliš i postepeno uvođenje obaveza izvještavanja o ESG očekuje se. Investitori bi trebali pratiti evoluciju zakona i proaktvno usvojiti najbolje prakse u korporativnoj odgovornosti kako bi osigurali dugoročni uspjeh i regulativnu usklađenost.
Buduće Prognoze: Projekcije za Bosnu i Hercegovinu do 2030. godine
Bosna i Hercegovina (BiH) je na prekretnici u svojoj ekonomskoj i investicijskoj putanji dok pristupa 2025. i gleda ka 2030. godini. Strateška lokacija zemlje u jugoistočnoj Evropi, kontinuirane ekonomske reforme i postepena usklađenost s standardima Evropske unije (EU) oblikuju njenu investicijsku klimu. Godine 2023. BDP BiH je rastao za približno 2,5%, s prognozama koje sugeriraju umjeren, ali stabilan rast tokom decenije, pod uvjetom da se reforme nastave i regionalna stabilnost održi (Centralna banka Bosne i Hercegovine).
Ključni sektori koji privlače strana direktna ulaganja (FDI) uključuju proizvodnju, energiju (posebno obnovljive izvore), turizam i informacione tehnologije. Ukupni prilivi FDI u zemlji iznosili su 547 miliona EUR u 2023. godini, što odražava oporavak od pandemijskih opterećenja i rastuću potražnju investitora za resursima i tržištem rada BiH (Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine). U kontekstu globalnog pritiska na energetsku tranziciju, značajan hidropotencijal i solarni potencijal BiH očekuje se da će privući dodatni kapital, posebno s novim poticajima i okvirima javno–privatnog partnerstva (PPP).
Pravno, BiH nastavlja usklađivati svoje investicione zakone i poslovne prakse s EU standardima. Zakon o stranim direktnim ulaganjima omogućava jednake tretman za strane i domaće investitore, garantira zaštitu od eksproprijacije i omogućava slobodan prijenos profita u inostranstvo. Ipak, investitori moraju navigirati složenim regulatornim okruženjem, budući da su nadležnosti podijeljene između države, dva entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i Distrikta Brčko. Ovaj decentralizirani sistem može dovesti do varijacija u poreskim stopama, poticajima i preduvjetima usklađenosti, što naglašava važnost temeljne due diligence i lokalne pravne stručnosti (Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine).
Status kandidata BiH za članstvo u EU, dodijeljen u decembru 2022. godine, postavlja jasnu pravcu za reforme u pravnim, fiskalnim i anti-korupcijskim domenima. Očekuje se da će se zemlja ubrzati u naporima da ojača vladavinu prava, poboljša transparentnost javnih tenderskih procedura i pojednostavi procese registracije poslovanja do 2030. godine (Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini). Usklađenost s mjerama za sprječavanje pranja novca i mjere protiv korupcije prate posvećene agencije i ostaju fokus dok BiH nastoji poboljšati svoju ocjenu na međunarodnim indeksima.
Gledajući unaprijed, izgledi za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu su oprezno optimistični. Uspjeh zavisi od brzine institucionalnih reformi, nadogradnje infrastrukture i integracije u šire evropske ekonomske mreže. Investitori se savjetuju da pažljivo prate zakonske promjene, sektorske poticaje i inicijative o regionalnoj saradnji koje bi mogle oblikovati investiciono okruženje do 2030. godine.
Izvori i Reference
- Direktorat za evropske integracije Bosne i Hercegovine
- Agencija za unapređenje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine
- Federalno ministarstvo okoliša i turizma
- Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine
- Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine
- Prettl
- Messer Group
- Authority Partners
- Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine
- Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini
